Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Zaba i Erste pripremaju se za novi val kreditiranja

Kapitalno osnaživanje koje su najavile dvije domaće banke - Zagrebačka i Erste, ne iznenađuje financijske stručnjake.

Podsjetimo, Uprava i Nadzorni odbor Zagrebačke banke (Zaba) u petak su odlučili predložiti skupštini dioničara povećanje temeljnog kapitala s 1,28 milijardi kuna na čak 6,4 milijarde kuna. Potrebnih 5,1 milijardu kuna Zaba će pronaći u zadržanoj dobiti koja se nagomilala posljednjih godina, a nije isplaćivala dioničarima putem dividende.

Prema podacima iz nekonsolidiranog izvješća za prošlu godinu, Zagrebačka banka ima 7,5 milijardi kuna zadržane dobiti, pa joj nakon dokapitalizacije ostaje još 2,4 milijarde kuna. Povećanjem temeljnoga kapitala bit će izdano više od 256 milijuna novih redovnih dionica, koje će biti raspoređene svim dioničarima upisanima na dan donošenja odluke, odnosno 26. srpnja, kada se održava i skupština dioničara. S obzirom na to da Zaba trenutačno ima 64 milijuna izdanih dionica, njihov će se broj tako uvećati četiri puta.

»Povećanjem temeljnoga kapitala iz vlastitih sredstava i bez dodatnih uplata dioničara restrukturirat će se jamstveni kapital banke, tako da će udjel uplaćenog i upisanog temeljnog kapitala u njenom jamstvenom kapitalu značajno porasti. Porastom upisanog i uplaćenog temeljnoga kapitala dodatno će se osnažiti financijska stabilnost banke, a pokrivenost adekvatnosti njenoga kapitala samim upisanim i uplaćenim temeljnim kapitalom porast će na 9,13 posto«, naveli su iz Zabe.

Dragu Jakovčevića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, potez Zagrebačke banke ne iznenađuje i ocjenjuje ga uobičajenim. »Dokapitalizacija se može provesti na dva načina - internom dokapitalizacijom, kada se zadržana dobit prebacuje u temeljni kapital, ili da postojeći dioničari uplate dodatni kapital«, pojašnjava Jakovčević. Prema njegovu mišljenju, više kapitala znači i stabilniji bankovni sustav. »Kapital ima tri funkcije: regulatornu, štiti vjerovnike i služi kao pokriće od neočekivanih gubitaka«, pojašnjava Jakovčević. Dodaje i da regulatorni okvir Basel II zahtijeva da se rizici banaka kvantificiraju i na temelju toga uskladi kapital.

Analitičar koji je želio ostati anoniman ističe da se Zaba na dokapitalizaciju odlučila jer ne može gomilati zadržanu dobit unedogled. »Kada banka ima više kapitala, postaje konkurentnija na tržištu. Naime, financiranjem iz kapitala izvori sredstava za dugoročno kreditiranje su jeftiniji«, ističe Vjesnikov izvor. Erste banka odlučila se za drugačiji model kapitalnog osnaživanja, a to je zaduživanje. Prošli je tjedan Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga toj banci odobrila prospekt za izdanje obveznica. Riječ je o šestogodišnjem zaduženju uz kamatu od 6,5 posto. Iako je adekvatnost kapitala Erste banke već sada značajno iznad zakonski propisanog minimuma, dodatno osnaživanje kapitalne osnove omogućit će banci dugoročno održivo provođenje svojih poslovnih politika i, sukladno tome, daljnje jačanje pozicije banke na hrvatskom financijskom tržištu, ističu iz Erstea.

»Ukupan iznos izdanja bit će poznat nakon razdoblja upisa, a ovisit će o potražnji. Izdanje je primarno namijenjeno fizičkim osobama, a razlog tome je naša želja da ponudimo novi proizvod i razvijemo novu klasu investitora u dužničke vrijednosne papire, razvijajući na taj način i tržište kapitala u Republici Hrvatskoj. Međutim, treba naglasiti da nije isključeno da sudjeluju i pravne osobe te institucionalni investitori«, zaključuju u Erste banci.